7 pogrešaka koje mogu utjecati na izgled ožiljka
Kad rana zacijeli, često pomislimo da je i briga o njoj završena. No ožiljak se mijenja još mjesecima, a neke svakodnevne navike mogu utjecati na njegov konačan izgled.
Gotovo svaka dublja ozljeda kože može iza sebe ostaviti trag. Posjekotina, opeklina, kirurški zahvat, carski rez ili uklanjanje madeža samo su neke od situacija nakon kojih se može razviti ožiljak.
Iako je stvaranje ožiljka prirodan dio cijeljenja kože, njegov konačni izgled nije određen samo u trenutku nastanka ozljede. Ožiljak se može mijenjati mjesecima, a način na koji se prema njemu odnosimo tijekom tog razdoblja može biti važan za njegov konačan izgled.
Koje pogreške najčešće radimo?
1. Skidamo krastu jer mislimo da će rana brže zacijeliti
Krasta može biti primamljiva za diranje, ali njezino prerano uklanjanje može ponovno oštetiti površinu kože i omesti prirodan proces cijeljenja.
Dok rana zacjeljuje, naš organizam intenzivno radi na obnovi oštećenog tkiva. Ponovno otvaranje rane može produljiti cijeljenje, a svako dodatno oštećenje i upala mogu utjecati na konačan izgled ožiljka.
Zato vrijedi jednostavno pravilo: rani treba omogućiti da zacijeli svojim tempom.
2. Izlažemo novi ožiljak suncu bez zaštite
Novi ožiljak osjetljiviji je na UV zračenje od okolne zdrave kože.
Izlaganje suncu može potaknuti promjene pigmentacije zbog kojih ožiljak može postati tamniji i uočljiviji. Posebno treba biti oprezan tijekom prvih mjeseci, dok ožiljak još sazrijeva.
Zato novi ožiljak treba štititi od izravnog sunca, primjerice odjećom ili odgovarajućom visokom zaštitom od UV zračenja.
3. Mislimo da je cijeljenje završilo čim se rana zatvori
Ovo je jedna od najvećih zabluda kada govorimo o ožiljcima.
Kada rana više nije otvorena i koža se na površini zatvorila, lako je zaključiti da je cijeljenje završeno. Međutim, ispod površine kože tada se još dugo odvijaju promjene.
Tijekom cijeljenja stanice koje nazivamo fibroblastima stvaraju kolagen koji pomaže obnoviti oštećeno područje. U početku ga organizam stvara intenzivno, a tijekom sljedećih mjeseci kolagenska vlakna postupno se reorganiziraju.
Taj proces nazivamo remodeliranjem ožiljka i može trajati mjesecima, ponekad i godinu dana ili dulje.
Zato ožiljak koji danas izgleda crveno, tvrdo ili izdignuto ne mora tako izgledati i nakon nekoliko mjeseci.
4. Potpuno zanemarimo njegu nakon što je rana zacijelila
Upravo zato što sazrijevanje ožiljka traje dugo, zatvaranje rane nije nužno trenutak kada o njoj prestajemo voditi brigu.
Nakon što je rana potpuno zatvorena, mogu se koristiti proizvodi namijenjeni njezi i tretiranju ožiljaka. Među formulacijama koje se godinama istražuju nalaze se i gelovi koji kombiniraju ekstrakt luka, heparin i alantoin.
Klinička istraživanja kombinacije ekstrakta luka, heparina i alantoina pokazala su poboljšanja pojedinih karakteristika ožiljaka, poput boje, tvrdoće, nepravilnosti i subjektivnih simptoma, osobito kada se s njegom započne rano nakon odgovarajućeg zatvaranja rane.
Važno je, međutim, biti strpljiv. Ožiljak se ne mijenja preko noći. Njegovo sazrijevanje traje mjesecima, zbog čega je važna redovitost i dovoljno dugo razdoblje primjene.
5. Ignoriramo svrbež, tvrdoću i izdizanje ožiljka
Novi ožiljak može neko vrijeme biti crveniji, tvrđi ili osjetljiviji od okolne kože. Međutim, ako s vremenom postaje sve deblji, tvrđi i izdignutiji, vrijedi obratiti dodatnu pozornost.
Kod nekih osoba tijekom cijeljenja dolazi do prekomjernog stvaranja ožiljnog tkiva.
Tako može nastati hipertrofični ožiljak, koji je izdignut i zadebljan, ali ostaje unutar granica prvotne ozljede.
Kod keloida ožiljno tkivo može nastaviti rasti i proširiti se izvan granica izvorne rane.
Takve ožiljke nije dobro samo ignorirati u nadi da će sami nestati. Ako ožiljak brzo raste, izrazito svrbi, boli ili postaje sve tvrđi i izdignutiji, dobro je potražiti savjet liječnika ili dermatologa.
6. Zaboravljamo da položaj ožiljka također igra ulogu
Nije svejedno nalazi li se ožiljak na području kože koje miruje ili na mjestu koje se neprestano rasteže i pomiče.
Ožiljci na područjima izloženima većoj napetosti kože mogu biti skloniji širenju i izraženijem izgledu. Posebno je važna pažnja kada se ožiljak nalazi u blizini zgloba gdje zatezanje ožiljnog tkiva u nekim slučajevima može utjecati i na pokretljivost.
Ožiljak, dakle, nije uvijek samo estetsko pitanje. Tvrdo i zategnuto ožiljno tkivo može uzrokovati neugodu, svrbež, osjećaj zatezanja, a kod određenih ožiljaka i funkcionalne poteškoće.
7. Očekujemo da će ožiljak potpuno nestati
Možda najvažnije očekivanje koje treba postaviti jest da nijedna metoda ne može jamčiti potpuno nestajanje ožiljka.
Cilj pravilne njege i liječenja ožiljka jest pomoći da tijekom sazrijevanja postane što ravniji, mekši, manje izražen i manje simptomatičan, ovisno o vrsti i karakteristikama ožiljka.
Na konačan izgled utječu brojni čimbenici: dubina i veličina ozljede, mjesto na tijelu, dob, genetika, sklonost stvaranju hipertrofičnih ožiljaka i keloida, način cijeljenja te eventualne komplikacije poput infekcije.
Zato dvije osobe mogu imati vrlo sličnu ozljedu, a nakon nekoliko mjeseci potpuno različite ožiljke.
Ožiljak nastaje brzo, ali sazrijeva dugo
Kada rana zacijeli, najveći dio posla možda izgleda završen, no za ožiljak tada počinje dugo razdoblje sazrijevanja.
Upravo zato vrijedi razmišljati o ožiljku prije nego što postane tvrd, zadebljan i izrazito uočljiv. Zaštita od sunca, izbjegavanje ponovnog ozljeđivanja kože, praćenje promjena i odgovarajuća njega nakon zatvaranja rane jednostavni su koraci kojima možemo pratiti prirodan proces sazrijevanja ožiljka.
Salveo CEE
